Sterilizacija i kastracija pasa

kastracija i sterilizacija pasa
Sterilizacija i kastracija pasa je jedna od važnijih odluka koju morate donjeti kao vlasnik.

STERILIZACIJA I KASTRACIJA PASA 

Sterilizacija i kastracija pasa su kirurški zahvati kojima uklanjamo reproduktivne organe ili ih podvezujemo. Postoje dvije vrste takvih kirurških zahvata a to su:

Ovarioktomija (sterilizacija pasa)

Kod mužjaka uključuje rezanje (ireverzibilan zahvat), ili podvezivanje (reverzibilan zahvat) sjemenovoda.

Nedostaci su to što proizvodnja hormona nije zaustavljena, životinja i dalje pokazuje seksualni nagon. Drugim riječima, ako je pas dominantan njegovo ponašanje se neće promijeniti.

Kod ženki sterilizacija je kirurški zahvat kojim se uklanjaju samo jajnici. 

Prednosti su:
– manje invazivna operacija
– brži oporavak nakon operacije
– smanjena mogućnost razvoja karcinoma jajnika i maternice koji se može pojaviti u kasnijoj dobi. 

Nedostaci su što se životinja i dalje tjera i privlači mužjake, a ne ponaša se miroljubivije.

Ovariohisterektomija (kastracija pasa)

Ovaj operativni zahvat uključuje nepovratno uklanjanje testisa kod mužjaka, a kod ženskih se kirurškim putem uklanjanju i jajnici i maternica. 

Prednost ovog zahvata je:
– prestanak proizvodnje spolnih hormona
– sprječavanje seksualnog nagona da se eventualno smanjenji dominacija.

Kod ženki prestaje tjeranje i a sprječava se i mogućnost razvoja karcinoma mliječne žlijezde te reproduktivnih organa.

Kastracija pasa obavlja se pod općom anestezijom. Drugim riječima, pas ne trpi nikakvu bol za vrijeme operacije te postoperativno dobije analgetike za kući.

Sterilizacija pasa puno manje invazivna i životinja ga lakše podnosi, ali i dalje ostaju simptomi tjeranja.

Zašto se vlasnici pasa odlučuju za kastraciju ili sterilizaciju?

Vlasnici ženki se za kastraciju uglavnom odlučuju kako bi spriječili tjeranje. Međutim postoji još drugih benefita kao uklanjanje opasnosti za razvoj i to:
– piometre (gnojne upale maternice)
– zloćudnih tumora jajnika, maternice i dojki.

Vlasnici za kastraciju pasa se odlučuju kako bi kod mužjaka smanjili spolni nagon i posljedičnu želju za bježanjem te agresivnost. Osim navedenih razloga, kastracija se provodi i kod nekih zdravstvenih stanja, npr. bolesti prostate, kriptorhizma, tumora testisa te nekih dermatoloških i endokrinoloških poremećaja.

Postoji li promjena ponašanja kod pasa nakon kastracije?

Kastrirani psi mogu biti manje agresivni, postati više privrženiji vlasniku i stabilniji kao kućni ljubimci. Drugim riječima, spolni nagon će se manje izraziti te će psi biti manje isfrustrirani. Bez obzira na kastraciju ili sterilizaciju stabilnost i uravnoteženost psa također bitna i briga vlasnika koji psu mora pružiti dovoljno fizičke aktivnosti i dresure.

Kastrirani psi mogu biti skloniji su debljanju jer se metabolizam zna usporiti i do 30%. Da bi izbjegli debljanja, koja su moguće izraženija, potrebno je prilagoditi prehranu i fizičku aktivnost. 

Također, može se javiti inkontinencija urina te su psi skloniji razvoju hipotireoidizma (smanjena funkcija štitnjaće). Oba stanja danas se lako dijagnosticiraju i uspješno liječe.

Kad je najbolje vrijeme za sterilizaciju ili kastraciju?

Postoji nekoliko teorija kad je najbolje vrijeme Pojedini veterinari će kazati da je najbolje vrijeme za ovaj zahvat je prije prvog tjeranja. I za to postoje danas brojni znanstveni dokazi. 

Pojedini uzgajivači i veterinari iz svog iskustva (ovisno o pasmini) kažu da bi bilo najbolje da ženka odradi 2 tjeranja da svi hormoni odrade svoje. Kao i za prethodnu teoriju i za ovu potonju postoje znanstveni dokazi.

Svaki pas je kao čovjek jedinka sama za sebe i samoj odluci dali sterilizirati ili ne – ovisi o samom stanju psa. Danas možete pronaći ženke koje su doživjele duboku starost niti su imale okot a niti su starilizirane ili kastrirane.  

Kako bi se odlučili što je najbolje za vašeg psa i za vas same, nejbolje je prvo posložiti želje i prioritete. Želite li da imate uz Vašeg psa i njegovo štene, naravno da nećete u samom startu se odlučiti za kastraciju ili sterilizaciju. Mnogi vlasnici požure sa odlukom koja na kraju može biti jako pogubna za zdravlje psa.   

Kad počinje tjeranje kod pasa?

Kod malih pasmina tjeranje počinje između šestog i osmog mjeseca, dok kod starijih pasmina to bude uglavnom nakon osmog mjeseca života.

Postoji li rizik kod takvih operativnih zahvata?

Naravno kod svakog operativnog zahvata postoji određeni rizik. Operativni zahvati rade se pod potpunom narkozom koja predstavlja rizik. Međutim da bi operativni zahvat bio uspješan i manje rizičan, naprije obavimo detaljne pretrage u našem laboratoriju i veterinarskoj ambulanti. U današnje vrijeme uz današnje narkotike i tehnike taj rizik je sveden na minimum.

Koji zaključak možemo izvesti?

Sterilizacija i kastracija pasa je jedna od važnijih odluka koju morate donjeti kao vlasnik. Najvažnije od svega je da odvagnete razloge za i protiv te uključite prednosti i moguće rizike.  

Nakon toga najbolje se konzultirati u Vašoj vetrerinarskoj ambulanti. Racionalnim pristupom najbolje možete pomoći svom ljubimcu da živi uz vas dugo, sretno i zdravo.

Oznake:

Reproduktivni zahvati

Podijeli :

Slične objave

Imate li dodatnih pitanja?

Nazovite nas i dat ćemo vam najbolji savjet ili ćemo ugovoriti termin.